Holistički pristup rješavanju stambene krize u Europi

U razgovoru za Euronews, povjerenik Europske unije za stanovanje, Dan Jørgensen, pozvao je investitore, vlasti i sudionike na tržištu da zajednički rade na rješavanju hitnog problema koji sve više pogađa građane EU. Kako bi se suočili s stambenom krizom, Europska komisija radi na prijedlozima koji bi potaknuli izgradnju novih stanova, olakšali pravila o državnoj pomoći i uklonili birokratske prepreke.

„Ono što pokušavamo postići je holistički pristup“, izjavio je Jørgensen u glavnom intervjuu Euronewsa, The Europe Conversation. „Moramo omogućiti državama članicama da zapravo podrže pristupačno stanovanje“, dodao je.

Jørgensen i njegovi stručnjaci rade na paketu prijedloga, EU Plan za pristupačno stanovanje, koji planira predstaviti prije Božića. Imenovanje danskog socijaldemokrata kao prvog povjerenika za stanovanje bila je reakcija na krizu koja se dramatično povećala tijekom posljednjih godina.

Karakteristike stambene krize

Ova kriza, koju neki stručnjaci nazivaju hitnom situacijom, obilježena je naglim porastom cijena nekretnina i najamnina, što dovodi do smanjene pristupačnosti, posebno za mlade i kućanstva s niskim primanjima. Ova situacija dodatno se pogoršava nedostatkom nove stambene izgradnje, visokom stopom života u prenatrpanim domovima i značajnim dijelom populacije koja se bori s troškovima stanovanja.

Kriza je također povezana s faktorima poput inflacije i niskih kamatnih stopa, a posljedice uključuju beskućništvo i poteškoće za kupce koji prvi put traže stan. Niske kamatne stope u prethodnim godinama učinile su hipotekarne kredite pristupačnijima, što je dodatno potaknulo potražnju i povećalo cijene.

Utjecaj na mlade ljude

Jørgensen je posebno istaknuo učinke stambene krize na mlade ljude. Mnogi se bore s troškovima najma ili hipotekama, a značajan broj njih troši više od 40% svojih prihoda na stanovanje. Povećava se i broj mladih koji žive u prenatrpanim uvjetima. Osim toga, mnogi mladi ne mogu napustiti dom svojih roditelja jer se bore pronaći poslove na početnoj razini.

„To znači mnogo toga. Možda ne možete započeti obiteljski život koji želite. Ne možete dobiti obrazovanje ili posao ili obuku koju želite“, rekao je povjerenik. „Na individualnoj razini, to je vrlo, vrlo loše, naravno. No, također je loše za društvo jer nemamo mobilnost koja nam je potrebna na tržištu rada, a ljudi ne dobivaju obrazovanje koje su zaista željeli i koje društvo treba. To je stvarno loše.“

Odgovornost država članica

Tehnički, stanovanje je odgovornost država članica, a ne domena Bruxellesa. Ipak, Jørgensen to vidi kao svoju misiju – okupiti dionike i interesne skupine kako bi poboljšali uvjete na tržištu nekretnina i najma. „Što se može učiniti na europskoj razini kako bi se privuklo više ulaganja? Jer, zapravo, paradoksalno je da na tržištima nema nedostatka novca koji želi biti uložen“, rekao je.

„Institucionalni investitori su prisutni, traže dugoročna ulaganja koja će im donijeti stabilan prihod. Sigurno možemo pomoći u povezivanju investitora i onih kojima su potrebna ulaganja. To je ono što pokušavamo učiniti s paneuropskom investicijskom platformom koju razvijamo zajedno s Europskom investicijskom bankom.“

Inicijative za kratkoročne najmove

Bruxelles također planira predložiti novu inicijativu za rješavanje problema kratkoročnih najma koji se nude na platformama poput Airbnb-a ili Booking.com-a. „Turizam je dobra stvar, ali nije dobro ako zapravo uništava živote ljudi koji žive u tim gradovima“, naglasio je Jørgensen, ukazujući na to kako je povećanje broja platformi za kratkoročni najam dovelo do značajnog porasta cijena stanovanja.

Zaključak i budućnost stambene politike

Kako se stambena kriza nastavlja razvijati, važno je da Europska unija i države članice surađuju na pronalaženju održivih rješenja. Holistički pristup, koji uključuje sve dionike, može pomoći u rješavanju ovog kompleksnog problema. U 2026. godini, očekuje se da će se situacija dodatno pogoršati ako se ne poduzmu hitne mjere.

Najnovija istraživanja pokazuju da bi bez adekvatnih intervencija, cijene nekretnina mogle rasti za dodatnih 15-20% u sljedeće tri godine. Stoga je ključno da se razviju strategije koje će omogućiti pristupačno stanovanje za sve građane EU.

Česta pitanja (FAQ)

Što uzrokuje stambenu krizu u Europi?

Stambena kriza u Europi uzrokovana je porastom cijena nekretnina, niskim kamatnim stopama, inflacijom i nedostatkom nove izgradnje.

Kako stambena kriza utječe na mlade ljude?

Mnogi mladi ljudi troše više od 40% svojih prihoda na stanovanje, a mnogi ne mogu napustiti dom svojih roditelja zbog visokih troškova najma.

Koje mjere poduzima Europska komisija za rješavanje stambene krize?

Europska komisija radi na EU Plan za pristupačno stanovanje, koji uključuje prijedloge za poticanje izgradnje novih stanova i olakšavanje pravila o državnoj pomoći.

Kako kratkoročni najam utječe na tržište stanovanja?

Povećanje kratkoročnih najma na platformama poput Airbnb-a dovelo je do rasta cijena stanovanja, što dodatno otežava pristup stanovanju lokalnom stanovništvu.

Što je holistički pristup u rješavanju stambene krize?

Holistički pristup uključuje suradnju svih dionika, uključujući investitore, vlasti i tržišne igrače, kako bi se pronašla održiva rješenja za stambenu krizu.