Njemačka uvodi volontersku vojnu službu za 18-godišnjake

U najnovijem preokretu njemačke sigurnosne i obrambene politike Bundestag je odobrio uvodjenje volonterske vojne službe, što označava značajan pomak u pristupu zemlji njezinoj obrani. Odluka dolazi u kontekstu pojačanog naglaska na evropsku sigurnost nakon ruske invazije na Ukrajinu, te se postavlja pitanje kakve će to dugoročno posljedice imati za njemačku vojsku, mlade građane, državni proračun i europsku sigurnosnu arhitekturu. Ovaj tekst detaljno analizira pozadinu odluke, kako će volonterska služba funkcionirati, koje su očekivane koristi i rizici, te kako se Njemačka uspoređuje s drugim europskim zemljama koje također prelaze ili razmišljaju o reformi vojske. Također razlažemo kako će promjena utjecati na mlade, obrazovanje, gospodarstvo i politički krajolik, uz vremenski okvir i ključne brojke koje naglašavaju ozbiljnost ovog koraka.

Pozadina odluke i politički kontekst

Okolnosti koje su dovele do promjene u sigurnosnoj politici

Odluka Berlina o ponovnom uvođenju volonterske vojne službe rezultat je kombinacije vanjskih i unutarnjih faktora. Nakon višegodišnjeg povlačenja vojske iz peacetime politike i završetka hlađenog rata, Bundeswehr je doživjela značajan usporeni rast broja mobilnih snaga. Službena procjena ukazuje da je Njemačka tijekom zadnjih desetljeća imala manji broj vojnika od očekivanog, što se pogoršalo uslijed demografskih promjena i fiskalnih ograničenja. Sada, zbog percepcije prijetnji s istočne strane i očekivanja saveznika, uključujući snažan pritisak iz SAD-a na povećanje vojnih rashoda, vlada odlučuje da modernizira i proširi svoj sigurnosni kapacitet kroz volontersko služenje.

Kontekst u europskom okruženju i slični potezi drugih zemalja

Promjena u Njemačkoj dolazi u kontekstu šireg europskog trenda. Prošlog mjeseca i Francuska je najavila novu verziju vojne službe, koja uključuje deset mjeseci voluntarno vojne obuke za 18- i 19-godišnjake. Ta usklađeni pristup u Europi odražava zajednički interes da se pojača interoperabilnost, kapacitet i pripravnost odgovornih snaga, kako bi se odgovorilo na rastuće rizike i novu sigurnosnu dinamiku. Ovi koraci odražavaju razvojna opredjeljenja zemalja članica NATO-a da povežu sigurnost s gospodarskim kapacitetima i socijalnim politikama. U ovom kontekstu Njemačka želi postati jedan od najjačih konvencionalnih vojski u Europi, uz planove za značajno povećanje broja vojnika i rezervista.

Kako će volonterska služba funkcionirati

Mehanizam uključenja i status muškaraca i žena

Prema novoj odluci, svi 18-godišnjaci u Njemačkoj bit će poslani upitnik od siječnja 2026. kako bi se utvrdilo njihovo eventualno sudjelovanje u vojsci. Obrasac će biti obavezan za muškarce, a dobrovoljan za žene. Time se uspostavlja oblik „dobrovoljne službe s obveznim početnim kontaktom“ koji omogućuje fleksibilnost prije eventualnog budućeg proširenja. Uloga vlade je osigurati da se mladima ponudi jasna, transparentna mogućnost i da se prate njihovi preferencije, uvjeti i ograničenja. Ovaj pristup opisuje pokušaj da se mlade ljude uključi u državni sustav obrane na način koji je prilagodljiv, uz poštivanje demokratskih vrijednosti i individualnog izbora.

Medicinski pregled i selekcijski proces

Važan dio plana je medicinski pregled koji bi, kako najavljuje ministar obrane, trebao biti standardiziran i proveden sustavno. Od srpnja 2027. svima 18-godišnjacima koji srede svoj interes za služenje trebat će proći medicinski pregled kako bi se procijenila njihova sposobnost za eventualno služenje. Ovaj meritorni postupak, koji ima za cilj utvrditi tko je operativno sposoban za zaštitu domovine, trebao bi ubrzati proces i eliminirati nepotrebno gubljenje vremena u eventualnom iščekivanju. U praksi to znači da će vlada imati jasnu sliku o raspoloživim kapacitetima i mogućim ograničenjima na terenu, što je ključno za planiranje rasta broja snaga do 2030-ih.

Struktura službe, trajanje i uvjeti života vojnika

Iako služba ostajevolonterska po prirodi, postoje jasna očekivanja da će usluga imati definiran okvir trajanja i obuke. Vlada ističe kako će trajanje službe biti prilagodljivo uvjetima sigurnosne situacije, s potencijalnim mogućnostima kraćih ili dužih rokova ovisno o potrebama. Kroz ovaj okvir, cilj je stvoriti fleksibilan sustav koji mlade potiče da se uključe u obuku, stječu vještine i sudjeluju u redovitim aktivnostima u vojnim postrojbama. Važno je naglasiti da će služenje nositi određene radne i životne izazove, ali će se nastojati osigurati podrška mladima kroz stipendije, edukativne programe i mogućnosti pokretanja karijere unutar obrambenog sustava i šireg javnog sektora.

Plaće, poticaji i socijalna politika

Jedan od ključnih elemenata poticaja za volontere je financijska naknada. Vlada je najavila očekivanu plaću od približno 2.600 eura mjesečno za volontere, što predstavlja značajan poticaj i kompenzaciju za troškove života tijekom službe. U usporedbi s Francuskom, gdje vojnici dobivaju najmanje 800 eura mjesečno, Njemačka pozicionira svoje poticaje kao značajan izazov u privlačenju mladih i zadržavanju njihova interesa. Uz plaću, očekuje se i sveobuhvatan paket beneficija, uključujući pokriće troškova smještaja, obrazovne programe i mogućnosti daljnje karijere unutar Bundeswehra ili šire javne uprave. Ovaj pristup temeljito je povezan s ekonomskim analizama koje pokazuju da konkurentni paket poticaja može povećati stopu prijava i smanjiti prekid karijere nakon službe.

Žene, muškarci i rodna jednaka dostupnost

Važno je naglasiti da će muškarci biti prednostno pogođeni procesom upisa kroz formalnu obaveznost upitnika, dok će žene sudjelovati na dobrovoljnoj osnovi. U praksi to znači da će postojati razlika u početnom pristupu, no time se otvara diskusija o mogućem pomaku prema potpunoj rodnoj jednakosti u budućnosti. U mnogim članicama EU i NATO-a, službi se pristupa kao jednake prilike, pa je očekivano da politički dijalog, javna rasprava i parlamentarna kontrola nastave voditi prema eventualnim prilagodbama koje bi povećale sudjelovanje žena u službi bez obzira na formalnu strukturu inicijalnog procesa. Takva promjena mogla bi biti dio šireg reformskog paketa koji uključuje edukativne i profesionalne aspekte.

Može li se služba proširiti na obaveznu službu?

Da, postoji mogućnost da Bundestag razmotri uvjete za uvodjenje obavezne službe ako sigurnosna situacija značajno eskalira ili ako broj volontera ne zadovoljava potrebe vojske. Takav scenarij bio bi politički i društveno složen, ali postoji mehanizam u kojem bi vlada i parlament mogli preuzeti dodatne mjere. U ovom trenutku, najavio se prvenstveno volonterski okvir, no ne treba izostaviti fleksibilnost koja omogućuje prelazak na obavezno služenje pod određenim uvjetima. Važno je biti realan o mogućim scenarijima i mehanizmima koje će država primijeniti u slučaju većeg pritiska na sigurnost.

Vojni kapacitet, planovi i njihov gospodarski i društveni učinak

Ambicije povećanja broja vojnika i raspoređivanje resursa

Bundeswehr trenutačno broji oko 182.000 službenika i planira povećanje za 20.000 sljedeću godinu, uz dugoročni cilj od 260.000 vojnika do ranih 2030-ih. Uz to, očekuje se uključivanje oko 200.000 rezervista koji bi mogli biti aktivirani u slučaju potrebe za veći tempo i operativnu reaktivnost. Ova strategija odražava novi fokus na snažan konvencionalni arsenal koji bi, prema riječima obrambene politike, trebao biti u skladu s njezinom ulogom unutar NATO-a i europskih sigurnosnih mekanizama. Uvid u brojčane ciljeve važan je i za nacionalne proračunske planove, jer jači vojni kapacitet traži stabilne prihvateći iz postaljenog financijskog okvira.

Eksplicitni troškovi i gospodarski učinci

Troškovi ovog prijelaza na volontersku službu bit će značajni, no vlada naglašava da su troškovi i koristi u međusobnom odnosu. Povećanje obrambenog proračuna i višestruki poticaji za mlade mogu pospješiti visinu gospodarskog rasta kroz potrošnju, ali i kroz razvoj vještina koji su vrijedni i u civilnom sektoru. Usporedbe s drugim zemljama pokazuju da snažna potpora mladima i stabilno zapošljavanje u vojsci mogu imati pozitivan multiplikativni učinak na regionalne ekonomije. Uz to, planovi za povećanje vojne obveze, osiguranje medicinskih pregleda i standardizirane obuke donose jasne troškove upravljanja, no i potencijalne dugoročne koristi, poput smanjenih troškova vanjskog angažmana i povećane sigurnosne stabilnosti.

Obuka, karijere i obrazovna povezanost

Jedan od ključnih aduta volonterske službe je mogućnost usavršavanja i stjecanja praktičnih vještina koje su izravno primjenjive i u civilnom sektoru. Mladi će kroz obuku stjecati tehničke i administrativne vještine, ali i razvoj timskog rada, discipline i liderstva, što su kvalitete koje traže poslodavci i u najrazličitijim karijerama. Vještine koje se stječu mogu poslužiti kao most prema budućim karijerama, bilo u vojsci, javnoj upravi, industriji ili visokom obrazovanju. U svakom slučaju, program bi trebao sadržavati jasne putokaze za kvalifikacije, priznanje stečene kompetencije i mogućnosti daljnje edukacije.

Uloga javnog mnijenja i prosvjeda

Prema izvještajima, određeni dijelovi društva reagiraju skeptično ili protiv toga koraka. U Hamburgu i drugim gradovima očekivale su se prosvjedne akcije te stručne organizacije naglašavaju da mladi drže pravo na izbor i da „rat ne nudi perspektivu za budućnost“. Također postoji zabrinutost da obvezni dio upita i potrebe za medicinskim pregledima mogu postaviti teret na mladima i školskim sustavima, te da bi mjerilo moglo biti percipirano kao prisila umjesto prilike. Vijeće i mediji naglašavaju potrebu transparentnosti i jasnih informacija, kako bi javnost bolje razumjela svrhu, uvjete i koristi ovog promijenjenog pristupa.

Usporedba s europskim susjedima i globalnim kontekstom

Francuska i druge zemlje unutar NATO-a

Francuska je najavila sličnu politiku koja uključuje deset mjeseci volonterske vojne obuke za 18- i 19-godišnjake, što ukazuje na opći trend u zapadnom političkom miljeu: povećati broj aktivnih snaga i osigurati veću otpor prema sigurnosnim pritiscima. Ta usporedba pomaže objasniti mogući okvir za buduće reforme u Njemačkoj te kako će se prilagoditi regionalnom i transatlantskom kontekstu. Usporedba s drugim zemljama također pruža okvir za standardizaciju obuke, tehničke standarde i mogućnosti razmjene stručnjaka, što može povećati zajedničku interoperabilnost u sklopu NATO-a.

Rasprave o sigurnosnim ulaganjima i javnoj potrošnji

S obzirom na porast proračunskih zahvata za obranu, mnoge zemlje razmatraju kako uravnotežiti troškove i koristi. U Njemačkoj to znači da će Vladin cilj biti uravnotežiti potrošnje kroz porezne i financijske politike, poticaje za mlade, te transparentan nadzor. Kritičari upozoravaju da bi povećanje vojske i poticaja moglo staviti teret na proračun i da bi se zadržavanje financijske održivosti trebalo njegovati kroz reforme i efikasnu potrošnju. S druge strane, zagovornici tvrde da investicije u obranu i mlade ljude predstavlja dugoročni učinak sigurnosti i ekonomske stabilnosti.

Utjecaji na mlade, obrazovanje i društvo

Utjecaj na obrazovanje i karijere mladih

Posljednjih godina mnogi mladi suočavaju se s pitanjima o tome kako kombinirati obrazovanje i obveze prema državi. Uvođenje volonterske službe može značajno promijeniti raspored mladih ljudi, ali i pružiti priliku za stjecanje novih kompetencija koje su prepoznate u privatnom sektoru i javnoj upravi. Prostorna i vremenska dinamika službe može biti izazov za studijske planove i dualno obrazovanje, ali uz kvalitetne edukativne programe i fleksibilne opcije, program bi mogao postati vrijedna etapa koja dodaje vrijednost i za karijerne putanje mladih.

Socijalni učinci i društveni konsensus

Promjena u radu vojske ima i šire društvene posljedice: može potaknuti osjećaj zajedništva, ali i polarizirati javnost. Važno je da u javnom diskursu sudjeluju stručnjaci, učenici, roditelji i učitelji, te da edukativni programi budu dizajnirani tako da budu privlačni i korisni svim društvenim skupinama. Transparentnost, jasnoća informacija i uključenost civilnog sektora u dizajn službe bit će ključni za uspjeh i socijalnu prihvatljivost ovog reformskog poteza.

Zaključak

Odluka Njemačke da uvede volontersku vojnu službu za 18-godišnjake predstavlja prekretnicu u sigurnosnoj politici i društvenom konsenzusu. Sa trenutnim planovima, Njemačka želi povećati broj vojnika do 2030-ih, uz snažan fokus na kvalitetnu obuku, medicinske preglede i privlačenje mladih kroz konkurentan paket plaća i pogodnosti. Iako postoje podsjetnici na socijalne i financijske izazove, a prosvjedi su iskaz javnog nezadovoljstva u nekim gradovima, služba ostaje volonterski okvir koji se može prilagoditi sigurnosnim potrebama države. Kroz pažljivo planiranje, transparentnost i kontinuiranu raspravu s javnošću, Njemačka može ojačati svoju obranu, istovremeno zadržavajući društveni dijalog i uključenost mladih u oblikovanju budućnosti zemlje i kontinuitetu s europskim sigurnosnim okvirima.

FAQ – često postavljena pitanja

1. Kada počinje službeni program i tko se može prijaviti?

   Formalna verzija programa započet će s edukacijskom i upisnom procedurom za 18-godišnjake od siječnja 2026. godine. Muškarci će biti pozvani putem upitnika koji će služiti i za selekciju, dok se žene očekuje da se uključe na dobrovoljnoj osnovi. Zainteresirani će prolaziti medicinski pregled i provjere prije eventualnog uključivanja.

2. Je li služba obavezna za muškarce ili žene?

   Trenutno je plan da služenje bude obavezno za muškarce, a dobrovoljno za žene. U budućnosti, ovisno o sigurnosnim potrebama i političkim odlukama, može doći do promjena koje bi povećale ili prilagodile sudjelovanje različitih spolova.

3. Koliko dugo traje volontarsko služenje i koje su uvjeti života vojnika?

   Točan okvir trajanja nije detaljno definiran u trenutnom prijedlogu. Plan je da duration bude prilagodljiva prema sigurnosnim potrebama i operativnim prioritetima. Uvjeti života vojnika uključuju obuku, mogućnost za smještaj i pristup profesionalnim razvojnim programima, uz plaću i beneficije koje osigurava država.

4. Koliko se točno plaća i koja su poticaji?

   Najavljen iznos plaće iznosi oko 2.600 eura mjesečno za volontere. Uz to se očekuju dodatne pogodnosti kao što su službena prehrana, smještaj, obrazovni programi i mogućnost daljnje karijere unutar obrambenog sustava ili civilnog sektora. U usporedbi s Francuskom, taj iznos je konkurentan i predstavlja snažan alat za privlačenje mladih.

5. Što se događa ako se ustanak volontera pokaže nedovoljnim?

   Postoji mogućnost da Bundestag razmotri uvjete za eventualno uvođenje obavezne službe ako sigurnosna situacija to zahtijeva ili ako broj volontera nije dovoljan. Takav scenarij bi zahtijevao parlamentarnu raspravu i jasne mehanizme za zaštitu građanskih i demokratskih vrijednosti.

6. Kako će ova reformu utjecati na mlade i studente?

   Promjena može imati različite posljedice: s jedne strane bringa mogućnost stjecanja vještina i ženstveniju prilagodbu zapošljavanja; s druge strane može utjecati na školovanje i raspored mladih. Ključ uspjeha bit će pravilna integracija obuke u obrazovni sustav, fleksibilni raspored i programi koji priznaju i nagrađuju stečene kompetencije.

7. Hoće li se služba u budućnosti proširiti na druge oblike služenja ili regije?

   Trenutno se plan razmatra u kontekstu Njemačke i njezine obrambene infrastrukture, ali postoji otvorenost prema dodatnim reformama koje bi mogle uključivati proširenje na druge ciljne skupine ili regije, uz usklađivanje s europskim i NATO standardima.

8. Koji je cilj za dugoročne sigurnosne kapacitete Njemačke?

   Ciljevi uključuju povećanje broja vojnika do 260.000 do ranih 2030-ih, uz približno 200.000 rezervista. U daljnjoj fazi cilj je osigurati interoperabilnost s partnerima u NATO-u i jačanje spremnosti za modernu konfrontaciju, i to uz održavanje demokratskih i socijalnih obveza koje karakteriziraju njemačku politiku.